Što je obrok bez deserta? Svi volimo gricnuti nešto slatko nakon ručka ili večere, a ovo vrijedi za cijeli svijet. Zato vas vodimo na putovanje od voćnih do kremastih kolača, od Japana do Brazila, i upoznajemo s najomiljenijim desertima u različitim dijelovima svijeta. Neki su egzotični, a drugi poznati iako dolaze s drugog kraja svijeta.
Índice de contenidos
1.Tahiti – po’e
Najpopularnija slastica na Tahitiju je vrsta pudinga koje se radi od voćne kaše pomiješane sa škrobom. Smjesa se mota u lišće banane i peče na roštilju. Po gotovom kolaču prelije se krema od kokosa.
2. Turska – baklava



Baklava Pauza (odsad Glovo Hrvatska)
Svi znamo baklavu, ali u Turskoj ih rade u bezbroj varijacija. Razlikuju se po punjenju – orasi, pistacio, lješnjaci, bademi ili kajmak, tijestu – listovi ili tanki hrskavi rezanci te oblicima – gnijezda, ružice itd. A svaka vrsta je savršena.
3. Australija – lamingtons



Lamingtons Pauza (odsad Glovo Hrvatska)
Biskvit narezan na kocke, preliven čokoladom i uvaljan u kokosovo brašno. Zvuči poznato? Da, to su čupavci! Volimo ih i mi i Australci!
4. Indonezija – dadar gulung
Radi se o palačinkama koje su sličnije našim nego američkim palačinkama, ali pripremaju se nešto debljima. Zelenu boju daje im prah lišća biljke pandan, a pune se naribanim svježim kokosom, palminim šećerom i cimetom.
5. Nizozemska – oliebollen



Oliebollen Pauza (odsad Glovo Hrvatska)
Mekano tijesto u koje se umiješaju i grožđice oblikuje se u kuglice veličine oraha i prži u dubokom ulju. Pržene kuglice se pošećere, a obično se pripremaju oko Božića i Nove godine. Zvuči poznato? Da, nizozemske oliebollen jako su slične našim fritulama.
6. Poljska – makowiec



Makowiec Pauza (odsad Glovo Hrvatska)
Makowiec je makovnjača i tu ne treba ništa puno opisivati. Baš kao i mi, i Poljaci makovnjaču obično pripremaju za blagdane i rođendane.
7. Island – skyr
Jedna od rijetkih slastica koja se sigurno priprema na isti način već više 1000 godina. Naime, skyr su Vikinzi iz Norveške donijeli na Island kad su naseljavali otok, a u međuvremenu su ga u Skandinaviji prestali pripremati, dok je Islanđanima on postao dio svakodnevne prehrane.
Skyr je mliječni proizvod, teksture gustog jogurta, ali puno blažeg okusa. Može ga se pomiješati sa zobenim pahuljicama ili voćem ili posuti šećerom i jesti za doručak ili večeru. Zanimljivost skyra je što je on zapravo nusproizvod pri proizvodnji sirutke koju Islanđani koriste za konzerviranje mesa ili ribe, dok je sirutka kod nas nusproizvod pri proizvodnji sira.
Samo ostaje pitanje – gdje sve to se moze probati u ZG?!