Zaštićena hrvatska jela

Ovih dana obradovala nas je vijest da je Europska komisija zaštitila drniški pršut koji tako postao osmi zaštićeni hrvatski proizvod.

Zaštićena hrvatska jela Pauza (odsad Glovo Hrvatska)

Uz njega tu su i krčki pršut, ogulinsko kiselo zelje, baranjski kulen, lički krumpir, ekstra djevičansko maslinovo ulje s Cresa, neretvanska mandarina i istarski pršut.

Zaštićena hrvatska jela Pauza (odsad Glovo Hrvatska)

Kako kaže Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva: Specifičnost Drniškog pršuta proizlazi iz određenih karakteristika proizvoda, kao što su manje slan okus, blaga aroma dima i stupanj osušenosti, koje su rezultat tradicionalnog načina proizvodnje i prilagodbe lokalnim klimatskim prilikama, te njegove dugogodišnje reputacije i značaja na domaćem tržištu i šire.

 

Zaštićena hrvatska jela Pauza (odsad Glovo Hrvatska)

 

Drniški pršut je s krupnom morskom soli soljen, prešan, hladno dimljen i sušen svinjski but, proizveden tijekom najmanje 12 mjeseci. Karakterističnog je izgleda bez zdjeličnih kosti i nožice, te dijela kože i masnog tkiva s unutrašnje strane buta, pravilno zaobljenog ruba.

Odlikuje ga jednolična intenzivna rubin-crvena boja nareska, osim bjeline u području masnog tkiva, te intenzivan miris zrelog, blago dimljenog sušenog svinjskog mesa. U trenutku stavljanja na tržište ‘Drniški pršut’ mora imati minimalnu masu od 6,5 kg.

Sve faze proizvodnje suho soljenje, prešanje, ispiranje, dimljenje, sušenje na zraku i zrenja Drniškog pršuta  moraju se odvijati unutar Šibensko-kninske županije, unutar administrativnih granica grada Drniša i susjednih općina Promina, Ružić, Unešić i Biskupija.”

Kako biste znali da ste kupili pravi drniški pršut proizvod sa strane ima vrućim žigom utisnut prepoznatljivi znak.

 

Zaštićena hrvatska jela Pauza (odsad Glovo Hrvatska)

 

Ali, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva nije jedino koje se brine i štiti tradicionalna hrvatska jela. I Ministarstvo kulture ih štiti kroz svoju listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara.

Tako su zaštićeni i:

  • Priprema blagdanske pogače lucišćak iz Plemenšćine
  • Priprema blagdanskog božićnog kruha koledo iz Plemenšćine
  • Priprema kolača rudarska greblica
  • Priprema sira iz mješine s područja Dalmatinske zagore, Velebita i Like
  • Priprema slastice bregofska pita, Koprivnički Bregi
  • Priprema tradicijskog jela dolska torta hrapoćuša
  • Priprema tradicijskog jela sinjski arambaši
  • Priprema tradicijskog jela soparnik
  • Priprema tradicijskog jela zagorski domaći štrukli
  • Priprema tradicijskog ličkog sira škripavca
  • Priprema tradicijskog slavonskog kulena/kulina
  • Pripremanje tradicijskog jela brački vitalac
  • Umijeće pripreme tradicijske slastice starogrojski paprenjok
  • Umijeće pripreme tradicijske slastice torta Makarana

Zaštićena hrvatska jela Pauza (odsad Glovo Hrvatska)

Nadamo se da ste već probali i uživali u većini ovih specijaliteta, a nadamo se i da će se neki poput pogače i kruha iz Plemenšćine naći i na nekom od adventskih štandova u Zagrebu. Ako ne ove, onda bar sljedeće godine. Jer nas sad stvarno zanima što je to točno.

Vote this article

Deja un comentario

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.