Ovaj post posvećujemo trima važnim ženama u povijesti hrvatskih kuhinja. Ne govorimo o poznatim restoranskim kuhinjama ili o kuhinjama hotela, nego o kuhinjama naših baka i prabaka. Generacijama se znanje o kuhanju prenosilo s koljena na koljeno, rijetko kad i zapisivalo jer su žene često bile nepismene.
A onda su Marija Kumičić, Mira Vučetić i Dika Marjanović Radica odlučile usustaviti to znanje. One nisu bile kuharice, nisu kuhale u restoranima (Kumičić i Vučetić vjerojatno nisu kuhale ni kod kuće), ali su sastavljale kuharice i obučavale žene i djevojke domaćinstvu i kuhanju. Uz Međunarodni dan žena govorimo o ove tri kuharske heroine.
Índice de contenidos
Marija Kumičić – Nova zagrebačka kuharica
Marija Kumičić je 1889. godine izdala Novu zagrebačku kuharicu koja je izazvala pravu revoluciju jer je bila napisana na hrvatskom jeziku. Naime, do tada su postojale i koristile se samo njemačke kuharice. Prvi izdavači ove kuharice čak su se susreli i s podsmjehom struke, jer se kuharica na hrvatskom smatrala previše pučkim izdanjem za ozbiljne izdavače.
U kuharici se ne nalaze samo originalni recepti, nego je autorica prevela recepte iz više tada popularnih kuharica, ali važno je da su svi pojmovi i nazivi s njemačkog prevedeni na hrvatski. Uz to, dodala je i tradicionalne zagrebačke recepte. Zato je puni naziv ove kuharice Nova zagrebačka kuharica: praktični napitak za kuhanje, pečenje i ukuhavanje : podpuna sbirka najboljih propisa za domaće i kuharice: po Katarini Prato, Saint-Hylaire i drugima i s obzirom na narodna jela.
Inače, Marija Kumičić bila je supruga književnika Eugena Kumičića, a i sama ja bila književnica. Pisala je pjesme, pripovijetke te prevodila književna djela s njemačkog.
Mira Vučetić – Zlatna knjiga kuharstva
Mira Vučetić školovala se za u Zagrebu za učiteljicu kućanske struke i započela raditi u Višoj djevojačkoj školi. Nedugo nakon što se zaposlila, Mira se i udala, što je trebalo značiti i kraj karijere. Naime, po tadašnjim zakonima učiteljicama je udajom prestajala državna služba. Ali, vlada je napravila iznimku i dozvolili joj da radi – bila je jedina kvalificirana učiteljica kućanstva.
Djevojke koje je Mira Vučetić podučavala smatrale su se izuzetno obrazovanima i mogle su raditi bilo gdje. Zato što u školi nisu učile samo kuhanje i domaćinstvo nego su dobivale i opće obrazovanje: učile su strane jezike, prirodne znanosti itd.
A, takva je i njezina Zlatna knjiga kuharstva. To nije samo zbirka recepata nego i udžbenik i savjetnik o namirnicama, hranjivim vrijednostima namirnica, zdravoj prehrani, liječenju hranom, ali i govori i o kulturi za stolom i primanju gostiju. Zato je i danas, kad smo nekoliko klikova udaljeni od svakog recepta, dobro imati Zlatnu knjigu kuharstva u kući i posavjetovati se s njom. Jer, kad se znaju osnove, lako je napredovati i graditi vlastito kuharsko umijeće.
Dika Marjanović Radica – Dalmatinska kuhinja
Dika Marjanović Radica je bila učiteljica i godinama je po Dalmaciji održavala tečajeve kuhanja i domaćinstva. Ali, istovremeno je isprobavala i brižljivo zapisivala tradicionalne recepte i tako ih istrgnula zaboravu. Naglašavala je da bogatstvo naše zemlje nisu samo more s tisuću otoka, nego i naša izvorna tradicijska jela i slastice.
U njezinoj Dalmatinskoj kuhinji tako se nalaze recepti s otoka i iz Dalmatinske Zagore: vranjičke dagnje, poljička riža, bokeljski brudet, benkovački arambašići… Ali, kao i u Zlatnoj knjizi kuharstva, i ovdje su navedeni savjeti domaćicama: o sastavljanju jelovnika primjerenih godišnjim dobima i prilikama, o posluživanju vina, prostiranju stola…
Napisala je i: »Jedemo da se nahranimo i živimo, a jedemo i da uživamo. U jelu uživamo onda kad je ukusno i kad ga umjereno trošimo.« Znači, ona je već znala tajnu zdravlja: nikakve posebne dijete, samo umjerenost.
Radičina Dalmatinska kuhinja pravi je bestseller, izašla je u 11 izdanja, a sva izdanja su razgrabljena. Jedan od razloga tome je i što je ova knjiga bila obavezni dio dote generacija dalmatinskih nevjesta
