Postoji jelo koje se naziva Venerin pupak – ne radi se o egzotičnom voću ni desertu ni cvijetu nego o tortelinima.

Da, upravo je ovaj tip punjene tjestenine dobio čast da se uspoređuje s najljepšom božicom. Priča potječe iz epa talijanskog pjesnika iz 17. stoljeća koji govori o ratu između Bologne i Modene u koji su se uključili i Venera, božica ljepote, Bakho, bog vina i Mars, bog rata. Bogovi su prespavali u nekom prenoćištu, a ujutro su Bakho i Mars izašli iz gostionice i ostavili Veneru koja je još spavala. Gostioničar je slučajno zatekao polugolu Veneru i pod dojmom njenih veličanstvenih oblina požurio u kuhinju. Kako bi ovjekovječio ono što je vidio uzeo je komad razvučenog tijesta, napunio ga je i zamotao tako da dobije oblik pupka božice.

Priča je lijepa, a djelomično i istinita jer su tortelini doista potječu iz talijanske pokrajine Emilije i Romanje, gurmanskog središta Italije. Ali, tortellini su vjerojatno nastali kako bi se iskoristio svaki komadić mesa, posebno ostaci s bogataških trpeza.

U Bologni čak postoji i Bratovština tortelina koja je 1974. godine, u suradnji s Talijanskom kulinarskom akademijom, napisala autentičan recept punjenja za torteline. Recept je ovjerio javni bilježnik, ali i tadašnji gradonačelnik Bologne. Talijani doista ozbiljno shvaćaju sve vezano uz tjesteninu.

U receptu Bratovštine propisana je i punjenje tortelina: govedina pržena na maslacu, šunka, prava bolonjska mortadela, sir parmigiano reggiano, jaja i malo muškatnog oraščića. Ali, propisano je i kakva mora biti juha u kojoj se kuhaju i poslužuju tortelini. Naime, tradicionalno se tortelini ne jedu s umakom, nego u juhi, koja prema bratovštini mora biti od govedine i piletine iz slobodnog uzgoja.

Bratovština je pokrenula i natječaj za izradu spomenika tortelinu u Bologni. Spomenik još nije izveden, ali zato u obližnjem gradiću Castelfranco Emilia postoji fontana na kojoj su prikazani jedan tortelino, Venera i gostioničar iz prve priče.

Vote this article
%d blogeri kao ovaj: