Veganska hrana ili konzumiranje mesa? Da li je način ishrane zasnovan na konzumaciji isključivo prizvoda biljnog porijekla ispravan? Oko ove teme često se vode žestoke borbe pune emocionalnog naboja, a argumenti kojima se potkrepljuju mišljenja tiču se: zdravlja, hranljivih vrijednosti, životne sredine, brige o životinjama, etike i drugo. 
U ime “Međunarodnog dana vegana”, koji se obeležava 1. novembra, mjesec dana nakon obeležavanja Svijetskog dana vegeterijanaca, Donesi.com je izdvojio je neke od najčešćih argumenata koji se ističu u debatama ove vrste U nastavku pogledajte stanovišta koja u jednakoj mjeri zastupaju mišljenja i jedne i druge strane, dok ima i argumenata na osnovu kojih se odgovor nalazi negdje u sredini, polazeći od toga da ljudi najbolje funkcionišu ukoliko koriste proizvode kako biljnog, tako i životinjskog porijekla. 
Povrćožderi vs mesožderi Etika 1+ Nije etično ubijati životinje i hraniti se mesom, kada postoje druge opcije. Naučna istraživanja pokazuju da su životinje takođe osjećajna bića koja imaju emocije, kao i društvene odnose. Osjećaju zadovoljstvo i tugu uzbuđenje i prezir, depresiju, strah i bol. 1 – Konzumacija mesa nije neetična: to je prirodan sljed životnog procesa. Normalno je da jedemo meso i druge životinjske proizvode. Tokom evolucije ljudi i pra-ljudi jeli su meso. Naš digestivni sistem potpuno je oprjemljen da iskoristi sve zdrave masti i proteine i nutritivne vrijednosti kojih ima u hrani životinjskog porijekla. Osim toga, pojedina istraživanja govore da su i biljke osjećajna bića i da imaju emocije, kao što je na primer strah. One napadaju, komuniciraju, odgovaraju, grade zajednice. Biologija 2+ Ljudska anatomija je predodrijeđena za veganski način ishrane. U odnosu na životinje, ljudi nemaju neke od osnovnih karakteristika mesoždera. Najpre, ljudski zubi su ravni i kratki i kao takvi pogodniji su za konzmaciju hrane koja sadrži vlakna. Zatim, naša crijeva su dugačka, što omogućava sporije varenje povrća. Naša jetra nije tako jaka, kao što je slučaj sa životinjama, te nije u mogućnosti da neutrališe višak vitamina A koji se nalazi u mesu. 2- Konzumacija mesa je sastavni deo ljudske zajednice već 2,3 miliona godina. Ishrana koju smo nasledili od naših predaka, a koja obuhvata konzumaciju mesa pruža nam visok nivo proteina koji nam, u kombinaciji sa visoko kaloričnim i hranljivim materijama, omogućava da razvijemo mozak i utiče na našu inteligenciju. Ljudi imaju drugačiji digestivni sistem od biljojeda i nemaju posebne organe kako bi svarili celolozu i vlakna kojih ima u biljkama. Meso je upravo jedan od razloga zbog koga su ljudi uspeli da razviju, elaboriraju mozak. 
Zdravlje 3+ Veganski način ishrane može zadovoljiti sve naše potrebe za nutritivnim vrijednostima i može uticati na poboljšanje zdravlja. Istraživanja pokazuju da ovaj način ishrane smanjuje rizik od pojave određenih bolesti, ali takođe kroz ovu ishranu možemo obezbediti dovoljan unos vitamina, masti i minerala i bjelančevina. Od 2004. godine konzumacija mesa opala je za čak 9%, dok ima mišljenja koja govore da je veganska (i vegetarijanska) hrana – hrana budućnosti. 3 – Meso sadrži hranljive materije. Sadrži visok nivo proteina, koji su od velike važnosti za dobro funkionisanje mišića i kostiju. Meso ima najveći nivo hranljivih materija od bilo koje biljke na svijetu. Na primer, kreatini kreiraju energiju koja je potrebna za pravilan rad mišića i mozga, a isti se može naći samo u hrani životinjskog porijekla. Ukoliko želite da vaša ishrana sadrži vitamin B12, koji je od vitalne važnosti, isti možete pronaći jedino u mesu, osim ako ne koristite suplemente, dodatke ishrani. Takođe i vitamini A, B i D mogu se naći u mesu. Ne samo da ovi vitmini utiču na dobar vid, jačaju kosti i zube, već utiču i na nervni sistem i poboljšavaju mentalno zdravlje. Osim toga, konzumacija mesa održava i zdravlje naše kože. Životna sredina 4 + Veganstvo ima veliki, pozitivan uticaj na našu planetu. Za uzgoj biljaka potrebno je znatno manje resursa, nego što je slučaj sa uzgojem životinja. Pozitivni efekti su brojni a tiču se očuvanja voda, štednje enegije i pročišćenja vazduha. Veganski način ishrane takođe, može smanjiti i upotrebu naftnih izvora i smanjiti čovekov uticaj na prirodu. 4 – Cjelovitost životne sredine zahteva praćenje određenih obrasaca. U pitanju je osnovni princip ekološkog zdravlja. Gotovo da ne postoje biljke čiji rast i opstanak ne zavisi od životinjskog đubriva. Pored toga, jedan od načina da zaustavimo klimatske promjene i desertifikaciju je pravilno upravljanje životinjama. 
Izbor 5 + “You are what you eat”. Veganski način ishrane nekada je bio manje rasprostranjen, a danas izrazito popularan. Tome je u određenom smislu zaslužna izrijeka “Ti si ono što jedeš”, ali danas se veganstvo ne odnosi samo na način ishrane. U velikoj mjeri tiče se i samog identiteta ljudi, a iza svega stoji etički, estetski, ali i politički trenutak – sadržaj. 5 – Veganstvo je marketinški trik. Natpisi poput “Uzgajano na farmi”, “Prirodno” ili “Free-range” više su stvar pomodarstva, nego pronalaženja načina da poboljšamo način ishrane i zdravlje. U mnogim djelovima zemlje veganstvo nije isplativa opcija, a životinje predstavljaju jedini izvor bogatstva. Na kraju, veganski način ishrane, u velikom broju slučajeva, može biti znatno skuplji.
